Četvrta međunarodna radionica o održivom razvoju otoka održala se od 21. do 23. listopada u Suđurđu na otoku Šipanu. Radionicu je organizirala Akademija Šipan u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sveučilištem u Dubrovniku, uz potporu GIZ-a (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit), Turističke zajednice grada Dubrovnika i zaklade Stiftung Uberbrucken, a tema joj je bila obnovljivi izvori energije.
U ime organizatora i domaćina prisutne su pozdravili dr. sc. Rino Medić, tajnik Akademije Šipan, izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević, prodekanica za znanost i održivost Sveučilišta u Dubrovniku, Ivica Katić, predsjednik Mjesnog odbora Suđurađ te Ljiljana Rek iz Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koji su sudionicima zaželjeli dobrodošlicu na Šipan te uspješan i konstruktivan rad na radionici.
dr. sc. Rino Medić, tajnik Akademije Šipan, istaknuo je činjenicu da je ovo već četvrta radionica koju organizira Akademija Šipan što pokazuje kontinuitet te ustrajnost uključenih u ovu inicijativu, a sve u svrhu toga kako bi se realizirali projekti koji bi doprinijeli poboljšanju kvalitete života ljudi koji žive na ovom području. Također, naglasio je važnost i nužnost osiguranja adekvatnog prostora kako bi se omogućila češća provedba edukacijskih aktivnosti Akademije te ujedno obogatio kulturni i društveni život otoka koji je jedan od preduvjeta za ostanak mladih.
Izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević, prodekanica za znanost i održivost Sveučilišta u Dubrovniku, navela je da joj je drago da se inicijativa nastavlja te da će Sveučilište nastaviti biti dio nje dok je Ivica Katić, predsjednik MO Suđurađ naglasio važnost uključivanja svih otočana u ovu inicijativu kako bi ona mogla rezultirati očekivanim ciljevima.
Ljiljana Rek, iz Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, je pozdravila sve prisutne te istaknula da joj je posebno drago da su partneri radionice predstavnici Njemačke razvojne agencije GIZ koji su omogućili sudjelovanje stručnjaka iz jugoistočne Europe kako bi oni mogli podijeliti svoja iskustva u korištenju obnovljivih izvora energije. Između ostaloga navela je da se nada da će im stečena znanja i iskustva biti korisna u procesu usklađivanja nacionalnih zakonodavstava s pravnom stečevinom EU u jednom od najvažnijih pregovaračkih poglavlja u procesu pridruživanju EU, poglavlja 27 – Okoliš.
Tijekom uvodnog izlaganja, dr. sc. Antun Pfeifer s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu napravio je pregled planiranja energetske tranzicije hrvatskih otoka u zadnjih 10 godina dok je Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, predstavio mogućnosti sufinanciranja nabave obnovljivih izvora energije.
Nakon toga su uslijedili primjeri dobre prakse korištenja obnovljivih izvora energije gdje su stručnjaci, Maja Jurišić iz Pokreta otoka, Sanela Mikulčić Šantić iz udruke Kreativne opcije za ruralne aktivnosti i klimu te Nina Jurinić is Međimurske energetske agencije predstavili projekte kojima se nastoji implementirati osnivanje energetskih zadruga te provesti korištenje obnovljivih izvora energije u praksi. Na kraju sesije, članice uprave Dubrovačke razvojne agencije, Marina Lazarević, predstavila je zanimljiv projekt povezivanja Dubrovnika i Elafita putem električnih brodova.
Nastavak radionice bio je posvećen primjerima dobre prakse korištenja obnovljivih izvora energije iz regije gdje su stručnjaci iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, predstavili izazove s kojima se oni suočavaju kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. U završnom dijelu radionice održana je moderirana rasprava čiji je cilj bio identificirati projekte koji bi mogli doprinijeti u konkretnim rješenjima za energetsku neovisnost otočnih područja.
Na kraju radnog dijela programa radionice, sudionici su obišli otok Šipan te posjetili Mata Goravicu, poduzetnika sa Šipana u njegovom pogonu za preradu ulja i rogača, gdje su se imali prilike upoznati kako izgleda kružna ekonomija te koje su sve koristi eko proizvodnje.
Druga međunarodna radionica o održivom razvoju otoka održala se od 18. do 21. listopada u Suđurđu na otoku Šipanu. Radionicu je organizirala Akademija Šipan u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sveučilištem u Dubrovniku, uz potporu GIZ-a (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) i Turističke zajednice grada Dubrovnika, a tema joj je bila učinkovito upravljanje otpadom, važnom segmentu zaštite prirode u otočkim jedinicama lokalne samouprave.
U ime organizatora i domaćina prisutne su pozdravili dr. sc. Rino Medić, tajnik Akademije Šipan, Bosiljka Schedlich, predsjednica Akademije Šipan, Teofil Bogdan, poduzetnik sa Šipana, Darija Vicić iz Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koji su sudionicima poželjeli dobrodošlicu na Šipan te uspješan i konstruktivan rad na radionici.
Tijekom uvodnog izlaganja Bosiljka Schedlich, predsjednica Akademije Šipan, istaknula je kako je cilj ove radionice okupiti stručnjake koji će donijeti nova razmišljanja kako bi se mogla poboljšati situacija kada je u pitanju zaštita okoliša i učinkovito upravljanje otpadom. Također, naglasila je da ukoliko želimo promijeniti postojeće stanje najprije moramo promijeniti sebe i svoju svijest o zaštiti okoliša te da to moramo napraviti prije svega radi naše djece i budućih generacija koje dolaze.
Darija Vicić, iz Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, istaknula je da je ponosna da su zajedno sa organizatorima uspjeli u kratkom vremenu organizirati već dvije radionice te da joj je drago da su dio ove inicijative koja nastoji napraviti promjenu u jednoj maloj sredini koja bi kao takva bila primjer i ostalim područjima u regiji. Isto tako, navela je da joj je iznimno drago da su na radionici prisutni stručnjaci iz Sjeverne Makedonije, BiH i Srbije, te da se nada da će im stečena znanja i iskustva biti korisna u procesu usklađivanja nacionalnih zakonodavstava s pravnom stečevinom EU u jednom od najvažnijih pregovaračkih poglavlja u procesu pridruživanju EU, poglavlja 27 – Okoliš.
Kao uvod u radni dio programa radionice sudionici su imali priliku pogledati nagrađivani dokumentarni film o problemu plastike u morima „A Plastic Ocean“ te kratki eko film „EKOIT-nasukani kit“ koji su snimila djeca, polaznici ovogodišnje Ljetne škole filma Šipan.
Prvi dan programa radionice Marko Iveković, voditelj tehničkih operacija Čistoće Dubrovnik je predstavio sustav gospodarenja otpadom na Elafitima dok su Nataša Jančikić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti sudionicima rekle nešto više natječajima i mogućnostima koje stoje na raspolaganju lokalnim zajednicama kada su u pitanju projekti i natječaji za prikupljanje otpada. Nakon toga su uslijedili primjeri dobre prakse upravljanja otpadom sa hrvatskih otoka gdje su stručnjaci, Ivan Jurešić iz Ponikve eko otok Krk, Diana Dabelić iz NP Mljet te Jelena Radošević iz Udruge Tatavaka sa Zlarina pokazali da je moguće učinkovito upravljati otpadom ukoliko postoji inicijativa, dobro planiranje i organizacija, te prije svega zajedništvo i entuzijazam svih uključenih. Na kraju prvog dana programa su profesorice sa Sveučilišta u Dubrovniku, izv. prof. dr. sc. Ivana Palunko i doc. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović, predstavile zanimljiv projekt novih tehnoloških rješenja za uklanjanje otpada kojim roboti autonomno uklanjaju otpad iz mora.
Drugi dan radionice bio je posvećen primjerima dobre prakse upravljanja otpadom iz regije gdje su stručnjaci iz Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Austrije predstavili izazove s kojima se suočavaju prilikom prikupljanja otpada te primjere i načine kako ih rješavaju. U završnom dijelu radionice održana je moderirana rasprava čiji je cilj bio odabrati i započeti sa pisanjem projekta koji bi rezultirao konkretnim rješenjem za neki od izazova koji su navedeni tijekom radionice. Također je najavljena nova radionica na temu kulture i obrazovanja koja će se održati u svibnju iduće godine.
Na kraju radnog dijela programa radionice, sudionici su posjetili Matu Goravicu, poduzetnika sa Šipana u njegovom pogonu za preradu ulja i rogača, gdje su se imali prilike na praktičnom primjeru upoznati kako izgleda kružna ekonomija te koje su sve koristi eko proizvodnje.
„ACADEMY ŠIPAN LIGHTHOUSE“ naziv je prve međunarodne radionice o održivom razvoju otoka koja je od 7. do 10. svibnja održana u Suđurđu na otoku Šipanu. Radionicu je organizirala Akademija Šipan u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Sveučilištem u Dubrovniku, uz potporu zaklada Alfred Toepfer Stiftung te Stiftung Überbrücken. Radionica je okupila domaće i inozemne znanstvenike i stručnjake, koji su u kontekstu globalnih klimatskih izazova, a uvažajući lokalne specifičnosti diskutirali o održivom razvoju otoka.
U ime organizatora i domaćina prisutne su pozdravili Bosiljka Schedlich, predsjednica Akademije Šipan, dr. sc. Rino Medić, tajnik Akademije Šipan, Ivica Katić, predsjednik mjesnog odbora Suđurađ te Dubravka Smolić Vlaić, voditeljica Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Tijekom uvodnog izlaganja prof. dr. sc. Marijana Pećarević, prorektorica za međunarodnu suradnju i znanost Sveučilišta u Dubrovniku istaknula je kako mi nismo samo korisnici eko-sustava već njegov sastavni dio. Također, naglasila je važnost očuvanja bioraznolikosti te problem plastike koji sve više prijeti našem planetu. Između ostaloga naglasila je i važnost ovakve lokalne inicijative koja može pomoći u rješavanju određenih problema s kojima se susreću stanovnici otoka te istaknula da veličina otoka može biti njegova prednost jer je ponekad lakše pokrenuti i provesti projekte na manjim područjima.
Gudrun Steinacker, bivša veleposlanica Republike Njemačke u Crnoj Gori, istaknula je važnost osnivanja Akademije Šipan koja bi trebala postati centar za istraživanje, diskusiju, inovacije i suradnju, te koja bi služila kao vrsta kanala kojim bi stanovnici Elafita pokušali naći rješenja za izazove s kojima se suočavaju.
Prof. dr. sc. Hannes Knapp, osnivač i voditelj međunarodne akademije za zaštitu prirode na otoku Vilmu, Njemačka, istaknuo je da su za suočavanje sa izazovima potrebni angažirani ljudi te je to zadatak koji trebaju preuzeti domaći ljudi, posebice mladi.
Prvi dan programa radionice predstavljeni su primjeri dobre prakse održivog razvoja iz Hrvatske i inozemstva te su između ostalih održana predavanja kao što su Održivost u projektima obnove otoka, Hrvatski otok bez plastike – primjer Dugog otoka, Zaštita i održiva valorizacija prirode Crne Gore na putu ka EU integracijama, Korijeni održivog razvoja turizma – Odgovornost i suradnja – “Zašto – Tko i Kako” te niz drugih.
Drugi dan radionice održana je moderirana rasprava tijekom koje su sudionici radionice uz pomoć predstavnika lokalne zajednice pokušali identificirati glavne izazove s kojima se suočavaju stanovnici Šipana i ostalih Elafitskih otoka. Također, identificirani su određeni instrumenti na nacionalnoj i EU razini koji bi mogli pomoći u rješavanju tih izazova. U cilju kontinuiteta zajedničkog djelovanja svih uključenih dionika, izradit će se koncept projekta koji će kao jednu od aktivnosti osmisliti sadržaj radionice na temu efikasnog upravljanja otpadom koja će se održati u listopadu 2023.
Objave u medijima:
